Prirodna vs. konvencionalna kozmetika: a zašto baš? :)

Ne, kozmetika neće ničiji život okrenuti naglavačke. No imajući na umu da je koža najveći organ na tijelu i da prosječna žena (naklon svim osviještenim dečkima:) svaki dan bar jedanput, 365 dana u godini, na cijelo tijelo nanosi, osim gela za tuširanje, i losion/mlijeko za tijelo, pod pazuha dezodorans, a na lice sredstvo za umivanje, kremu i šminku… Nije na odmet informirati se.

Ultrakratki općeniti uvod u osnovne razlike između prirodne i konvencionalne preparativne i dekorativne kozmetike – za one koji žele “skratiti priču”. Za ostale, koje ova tema ozbiljnije zanima, tekstove ćemo nizati i nizati, a Vi ste samo klik od informacije 😉😘

GLAVNI SASTOJCI PRIRODNA KOZMETIKA KONVENCIONALNA KOZMETIKA
Masnoće

Hrane kožu i opskrbljuju je potrebnim vitaminima.

Prirodna ulja i masti nositelji su antioksidansa i vitamina. Prirodna ulja sačinjavaju takozvani esteri, kao što su masne kiseline koje djeluju kao stabilizatori. Također djeluju antibakterijski, čiste kožu, štite je od Sunčevih zraka i osiguravaju joj potrebnu razinu vlage čineći je mekom i elastičnom.

 

Petrolatum Liquidum i mineralno ulje (parafinum liquidum) masti su dobivene preradom sirove nafte. Velike molekule mineralnog ulja ne mogu prodrijeti kroz površinu kože – tako djeluju kao nepropustan sloj koji „zaključava“ vlagu. Koža je isprva uistinu glatka, no poslije taj sloj sprečava prirodno disanje kože, upijanje hranjivih tvari i eliminaciju toksina. Rezultat: znoj i bakterije ostaju zarobljeni ispod sloja ulja. Posljedice su razna nepoželjna stanja kože, pogoršanje ekcema (atopijski dermatitis, psorijaza) i stvaranje dugoročne ovisnosti kože o takvim sastojcima.

Sastojci koji vlaže

Održavaju ravnotežu vlage u koži.

 

 

Voda, vodeni ekstrakti, aloe vera, biljni glicerin – potiču nakupljanje vode u gornjim slojevima kože i na taj način hidratiziraju kožu i pomažu joj u održavanju prirodne hidratacije.

 

Propilen glikol – nadražuje sluznicu i kožu, povećava propusnost kože i omogućava prodor otrovnih kemikalija koje inače ne bi mogle ući u tijelo.
Djelatne tvari

Dodane kako bi proizvod postigao svoj cilj – njeguju kožu, hrane, smanjuju bore, jačaju elastičnost kože itd.

Prirodni ekstrakti, ulja i esencije. Točka 😊.

 

Sintetski proizvedena izolirana molekula – ometa prirodno funkcioniranje kože. Koža prestaje regulirati prirodne procese jer postaje ovisna o sintetskim molekulama. Rezultat je da se koža „ulijeni”, učinci i rezultati vidljivi su samo na površini. Na duge staze ne može zadovoljiti stvarne potrebe kože.
Emulgator

Tvar koja učinkovito raspršuje jednu tvar unutar druge, odnosno omogućava povezivanje masti i vode u emulziju.

Prirodni lecitin osim uloge emulgatora obavlja i važnu ulogu u zaštiti stanica i živčanog sustava. Većinom kemijske molekule (polisorbat 60, etoksilirani esteri, …)
Zgušnjivač

Stabilizatori vodene faze.

Većina zgušnjivača tekućinu pretvara u više ili manje krut ili viskozni gel.

Prirodna sredstva za zgušnjavanje (alginati, ksantan guma) Sintetski ili prirodni (polimer akrilne kiseline, …)
Konzervans

Konzervansi su prisutni u svim proizvodima na bazi vode jer bakterije predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik. Konzervansi sprečavaju razvijanje plijesni i bakterija u proizvodu.

Prirodni konzervansi (etanol proizveden prirodnim putem, propandiol, eterično ulje, sorbinska kiselina itd.) – dokazano je njihovo antimikrobno i antibakterijsko djelovanje. Mnogi sintetski konzervansi (parabeni, fenoksietanol, …) ometaju rad endokrinog sustava i izvor su alergijskih reakcija. Istraživanja su pokazala da sintetski konzervansi mogu biti povezani s nastankom raka dojke, reproduktivnih problema, starenja i oštećenja kože, na primjer preosjetljivosti i kontaktnog dermatitisa.
UV filtri

UV filtri su  komponente koje imaju sposobnost odbijanja ili apsorpcije određenog postotka UV zraka.

Prirodni filtri (titanov dioksid, cinkov dioksid itd.) Kemijski filtri (oktil metoksicinamat, dibenzoil metan, …). Mnogi ometaju rad endokrinog sustava.
Miris Eterična ulja, hidrolati, ekstrakti od kojih neki imaju i  aromaterapijska svojstva.

 

Sintetski ili djelomično sitetski mirisi – nastaju iz petrokemijskih spojeva (uglavnom štetni za jetra)

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *